Izvorno se izraz stres koristio u fizici za označavanje sile koja djeluje na čvrsto tijelo uzrokujući na njemu deformaciju. U biologiji, stres čine svi čimbenici koji imaju tendenciju modificiranja normalnih funkcija organizma.

Eu-stres je izraz grčkog podrijetla i označava „pozitivan stres“. Ukazuje na povoljnu ulogu okolišnih podražaja na pojedinca.

Dis-stres je također izraz grčkog porijekla i označava “negativan stres“. Ukazuje na stanje pretjeranog stresa koje premašuje sposobnost organizma da se prilagodi te naposljetku izaziva negativne posljedice za organizam.

Izbjegavanje ili bijeg od negativnih situacija koje mogu ugroziti integritet pojedinca predstavlja vrlo korisno adaptivno ponašanje kada govorimo o opstanku vrste. Svi organizmi svake vrste teže preživljavanju, odnosno očuvanju života. Odgovor na stres je obrambeni mehanizam usmjeren na poboljšanje vještina preživljavanja. Prijetnja iz okoliša aktivira stanje alarma koje omogućuje suočavanje s opasnosti ili bijeg od nje. Reakcija dovodi do povećanja budnosti i promjenama u napetosti mišića. Izlučivanje adrenalina i hormona stresa predstavlja opću nespecifičnu reakciju koja je tijekom evolucije omogućila preživljavanje i sposobnost suzbijanja opasnosti iz okoliša raznim vrstama prisutnim na Zemlji.

Hormoni koji se oslobađaju tijekom stresa uglavnom su kateholamin i kortizol. Prvi se oslobađa u fazi alarma, dok drugi nastaje kada se radi o dugotrajnijem stresu.

Kateholamini se izlučuju u fazi alarma i uključuju adrenalin i noradrenalin. Oni su odgovorni za sve promjene koje nazivamo ‘reakcijama u hitnim slučajevima’. Njihov učinak progresivno prestaje kada se aktivira parasimpatički živčani sustav koji djeluje suprotno simpatičkom sustavu.

Kortizol je hormon kojeg proizvodi kortikalni dio nadbubrežne žlijezde. Njegova je proizvodnja pod kontrolom hipofize putem adenokortikotropnog hormona i ima vrhunac lučenja u krvi oko 8 i 15 sati. Vrlo je osjetljiv na stresne situacije. Stabilno visoke vrijednosti kortizola smatraju se izrazom kroničnog stresa koji pogoduje trošenju i oštećenju tjelesnih struktura.

Promatranjem i istraživanjem moguće je identificirati učinkovite metode u suzbijanju prekomjernog stresa, stanja uznemirenosti i nervoze.

Pretjerani rad, pušenje cigareta, pretjerano jedenje, uzimanje lijekova ili droga ne smatraju se učinkovitim rješenjima za smanjenje negativnih posljedica stresa na zdravlje.

Metode koje mogu suzbiti stres uključuju zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san,  meditaciju, masažu, jogu te uzimanje dodataka prehrani na bazi biljnih ekstrakata.

Korisne metode za suzbijanje posljedica prekomjernog stresa na organizam navedene su u nastavku.

1. Pridržavajte se raznolike i uravnotežene prehrane, konzumirajte redovito voće i povrće te cjelovite žitarice.
2. Pijte puno vode bogate magnezijem, između obroka; izbjegavajte ili smanjite konzumaciju alkoholnih pića i/ili stimulansa.
3. Svakodnevno vježbajte posebno motoriku, bez nervoze.
4. Tijekom rada uključite pauze i odmore, odnosno prakticirajte naizmjenično rad i odmor, budnost i spavanje.
5. Dio svog slobodnog vremena posvetite hobijima, čitanju, razgovoru i opuštanju uma i tijela.
6. Suprotstavite se stresu, isprobajte primjenu ‘adaptogenih’ biljaka (ginseng, rodiola, bakopa).
7. Omogućite si adekvatna razdoblja godišnjeg odmora, pritom odabirući prirodno okruženje.
8. Spavajte barem 8 sati svake noći, uz kvalitetan san.
9. U slučaju trajnih manifestacija, zbog stanja kroničnog stresa, s povjerenjem se obratite liječniku i eventualnoj terapiji koju vam prepiše.
10. Tijekom emocionalnih reakcija s nervozom, osjećajem napetosti i nesigurnosti koja negativno utječe na svakodnevni život, možete koristiti ljekovito bilje (glog, pasifloru, cvijet naranče, lipu) i dodatke prehrani (magnezij, taurin, vitamin B6), koji potiču osjećaj smirenosti i psiho-fizičkog blagostanja, bez nuspojava, ovisnosti, tolerancije i kontraindikacija s drugim preparatima.

U romanu Sto godina samoće Gabriela Garcie Marqueza, pokus levitacije oca Nicanora tijekom koje se uzdiže dvanaest centimetara iznad razine tla, ponavlja se svaki put kad popije ‘šalicu čokolade na pari’.

Dokazano je da dnevna konzumacija 40 grama tamne čokolade sa 70% kakao mase ima blagotvoran učinak na organizam zbog obilja polifenola i magnezija, no uz napomenu da šalica tople čokolade razvija antioksidativno djelovanje koje je pet puta jače od djelovanja šalice crnog čaja, tri puta jače od šalice zelenog čaja i dva puta jače od čaše crnog vina. Također, tamna čokolada sadrži i velike količine magnezija.